Udruge Roma SMŽ

Zagovaračka aktivnost PGP-a Sisak vezano za diskriminacijsku politiku sustava socijalne skrbi – zabilježba tražbina na nekretninama korisnika socijalne skrbi

Projekt građanskih Prava Sisak (PGP Sisak) sukladno zaprimi službenog odgovora Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od 12.kolovoza 2022. izražava nezadovoljstvo s navedenim odgovorom, jer isti sačinjava puko navođenje članaka Zakona o socijalnoj skrbi /pročišćeni tekst Zakona/, a ne precizne odgovore. PGP je pisao Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 2.lipnja 2022.godine.

Odgovor MROSP zabilježba tražbine na nekretninama korisnika socijalnih usluga

ZSS tumačenje čl. 239 zabilježba tražbine incijativa PGP Sisak

Naime, opetovano naglašavamo kako je problem nejasno definiran. Konkretno, iz naše dugogodišnje prakse: npr. osoba koja uživa uslugu prava na smještaj ima sina koji je jako bolestan i uživa invalidsku mirovinu od cca 1.300,00 kuna, te slijedom istog ne može doprinositi plaćanju usluge smještaja, međutim zabilježba se ipak vrši na nekretninama. Isto tako ima predmeta gdje se djelomično financira usluga smještaja od strane zakonskog obveznika uzdržavanja, pa i u tim situacijama dolazi do zabilježbe na nekretninama. Strankama koji su možda u postupku rješavanja vlasničkih odnosa na nekretninama, ide zabilježba, koja ih u praksi priječi provoditi daljnje aktivnosti… Po provođenju ostavinske rasprave „dužnik“ se obraća nadležnom Ministarstvu sa zahtjevom za skidanje zabilježbe, međutim isti potražuju povrat isplaćenih iznosa na ime primljene socijalne usluge i u konačnici ne dolazi do brisanja iste.

Napominjemo, kako je riječ o nejasnoj pravnoj praksi, pravnom limbu te se takvim postupanjem korisnici usluga dovode u neravnopravan položaj: oni koji nemaju ništa u vlasništvu i oni koji su npr. vlasnici neobradive oranice čijom prodajom ne mogu ostvariti dobit. Postavlja se također pitanje psihološkog utjecaja na korisnike, jer oni imaju osjećaj da više nisu vlasnici svojih, uglavnom naslijeđenih od predaka, nekretnina, koje bi oni isto ostavili svojim nasljednicima, no boje se da ih time samo ugrožavaju, stavljaju u poziciju vraćanja duga…

Republika Hrvatska kao socijalna država morala bi osiguravati neuvjetovana socijalna prava, te svoje građane ne dovoditi u položaj dužničkog ropstva ili kreditirati njihova Ustavom zajamčena prava.

Ukazujemo i na kršenje ustavne kategorije jednakosti građana Republike Hrvatske  pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, kao i povredu jamstva na osiguranje socijalnih prava građanima RH.

Zaključno, ovakvim postupanjem gubi se svrha Zakona o socijalnoj skrbi istaknuta u čl. 3. Zakona o socijalnoj skrbi, koji govori o ciljevima i svrsi same socijalne skrbi i navodi:

“Socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, a obuhvaća prevenciju, pomoć i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unaprjeđenja kvalitete života, te poticanje promjena i osnaživanje korisnika, radi njihova aktivnog uključivanja. “

Stoga, PGP za svoje korisnike, tj. socijalno ugrožene građane zahtijeva SOCIJALNU POMOĆ, A NE KREDITIRANJE!